Geografski položaj kanjona Cijevne imao je veliki značaj za kretanje ljudi, razvoj trgovine i povezivanje različitih krajeva kroz istoriju. Riječne doline i prirodni prolazi omogućavali su lakše savladavanje planinskih prepreka, pa su ovim prostorom prolazili važni putevi još od antičkog doba.
U antici je ovim područjem prolazio put Drač – Skadar – Duklja, jedan od ogranaka poznatog rimskog puta Via Egnatia. Na prostoru današnje Crne Gore bio je poznat kao Carski put, dok se u srednjem vijeku nazivao Via de Zenta.
Jedan od njegovih značajnih krakova bio je Karavanski put kroz dolinu i kanjon Cijevne, koji je predstavljao važnu vezu između Istoka i Zapada. Ova trgovačka ruta povezivala je velike centre tog vremena, među kojima su bili Konstantinopolj (Istanbul), Peć, Plav, Duklja, Onogošt (Nikšić), Narona (Metković) i područje Dalmacije. Kasnije su se koristili i drugi pravci, poput rute Kotor – Cetinje – Podgorica – Medun – Cijevna – Plav.
Kroz kanjon Cijevne prolazili su trgovci, putnici, plemići, vojskovođe, paše, veziri, kneževi i kraljevi. Zahvaljujući njegovom strateškom položaju, razvila se intenzivna trgovina različitim dobrima, među kojima su bili so, žitarice, duvan, stoka, odjeća, oružje, barut i druga roba. Ovim putem odvijao se i prenos pošte između udaljenih krajeva.
Značaj karavanskog puta podstakao je izgradnju brojnih pratećih objekata, poput mostova, hanova (gostionica za putnike), mlinova za mljevenje žita i radionica za obradu tekstila. Na teritoriji današnje Crne Gore put je prelazio rijeku Cijevnu kod mosta Ljemaja, odakle je nastavljao preko Dinoše i Ćemovskog polja prema ravničarskim područjima.
O važnosti ovog puta svjedoče i zapisi brojnih putopisaca i istraživača koji su njime prolazili, među kojima su Mariano Bolizza, Evlija Čelebija, Vincenzo Maria Coronelli, Johann Georg von Hahn, Hyacinthe Hecquard, Theodor Ippen, Baron Franz Nopcsa, Kurt Hassert, Antonio Baldacci i Edith Durham.
Sjećanje na nekadašnji značaj karavanskog puta sačuvano je i danas kroz narodna predanja i lokalne nazive. U pojedinim djelovima kanjona stanovnici i dalje koriste naziv „Rruga e Arit“ (Zlatni put) za određene dionice ove drevne trgovačke rute, podsjećajući na vrijeme kada je Cijevna bila jedan od najvažnijih komunikacionih i trgovačkih koridora ovog dijela Balkana.
