Zahvaljujući jedinstvenom spoju klimatskih, geoloških i hidroloških uslova, Kanjon Cijevne predstavlja jedno od floristički najvrijednijih područja u Crnoj Gori. Na relativno malom prostoru razvijen je izuzetno bogat i raznovrstan biljni svijet u kojem se prepliću mediteranski, submediteranski i kontinentalni florni elementi. Strme litice, krečnjački kamenjari, riječne obale i šumski kompleksi stvaraju mozaik staništa koji omogućava opstanak velikog broja biljnih vrsta, uključujući rijetke, reliktne i endemske taksone.
Posebna vrijednost flore Kanjona Cijevne ogleda se u visokom stepenu endemizma. Prisustvo brojnih endemičnih i reliktnih vrsta potvrđuje značaj ovog područja kao prirodnog refugijuma – utočišta u kojem su se tokom geološke prošlosti sačuvale biljne vrste koje su na mnogim drugim područjima nestale. Ove vrste predstavljaju dragocjen dokaz istorijskog razvoja biljnog svijeta Balkana i predmet su brojnih naučnih i multidisciplinarnih istraživanja.
Kanjon Cijevne je istovremeno i jedno od rijetkih područja u unutrašnjosti Crne Gore gdje su očuvani snažni uticaji mediteranske flore. Među najznačajnijim prirodnim vrijednostima izdvaja se šuma crnike (Quercus ilex), koja je na pojedinim lokalitetima izuzetno dobro očuvana i predstavlja rijedak primjer autohtone mediteranske vegetacije.
Posebno mjesto u flori Kanjona Cijevne zauzima debelocvjetna masnica (Pinguicula hirtiflora), rijetka i zaštićena biljka koja je u Crnoj Gori zabilježena na svega nekoliko lokaliteta. Upravo u kanjonu Cijevne opisana je jedinstvena biljna zajednica venerine vlasi i debelocvjetne masnice (Adianto–Pinguiculetum hirtiflorae Stevanović & Bulić, 1989), koja je poznata isključivo sa ovog područja. Zbog svoje rijetkosti, naučne vrijednosti i povezanosti sa specifičnim staništima kanjona, Pinguicula hirtiflora postala je prepoznatljiv simbol Kanjona Cijevne i jedan od najznačajnijih predstavnika njegove jedinstvene prirodne baštine.

Pinguicula hirtiflora - ©Crnogorsko društvo ekologa

Ramonda serbica - ©Crnogorsko društvo ekologa

Galanthus nivalis - ©Crnogorsko društvo ekologa
