Na prvi pogled, Kanjon Cijevne osvaja posjetioce svojim strmim liticama, smaragdnom rijekom i impresivnim pejzažima. Međutim, iza ovog prepoznatljivog krajolika krije se bogat i raznovrstan svijet sisara, ptica, vodozemaca i gmizavaca koji ovaj prostor čine jednim od najznačajnijih utočišta divljih životinja u okolini Podgorice. Upravo zahvaljujući spoju rijeke, šuma, kamenjara i brojnih pećina, Cijevna pruža dom vrstama koje su se ovdje prilagodile životu u jedinstvenim uslovima kanjona
Među najzanimljivijim stanovnicima kanjona nalazi se vidra, jedna od najrjeđih i najugroženijih vrsta sisara u Evropi. Njeno prisustvo predstavlja pouzdan znak da je rijeka Cijevna sačuvala visok kvalitet prirodnih vrijednosti. Vidra veći dio života provodi skriveno, zbog čega se rijetko viđaju čak i redovni posjetioci kanjona.
Dok je život uz rijeku uglavnom skriven od pogleda, visoko na stjenovitim liticama odvija se sasvim drugačija priča. Tamo obitava balkanska divokoza, jedna od najkarakterističnijih životinja planinskih predjela Balkana. Njena sposobnost da se kreće po gotovo vertikalnim stijenama često izaziva divljenje, a prisustvo ove vrste potvrđuje da kanjon i danas pruža miran i očuvan staništa neophodan za opstanak osjetljivih planinskih životinja.
U šumama i kamenjarima kanjona žive i mnogi drugi sisari. Divlja mačka, lisica, jazavac, kuna bjelica i zec uglavnom su aktivni u sumraku ili tokom noći, pa ih posjetioci rijetko mogu vidjeti. Ipak, foto-zamke postavljene tokom istraživanja zabilježile su njihovo prisustvo i pokazalo da kanjon predstavlja važan koridor za kretanje i ishranu brojnih vrsta.
Posebno fascinantan dio faune Cijevne čine slijepi miševi. Iako često nepravedno zapostavljeni, oni imaju izuzetno važnu ulogu u prirodi jer tokom jedne noći mogu pojesti hiljade insekata. Istraživanja su pokazala da područje kanjona koristi veliki broj vrsta slijepih miševa, među kojima su i vrste od međunarodnog značaja za zaštitu prirode. Pećine, pukotine u stijenama i mirni djelovi kanjona predstavljaju njihovo sklonište, dok rijeka i priobalna vegetacija služe kao važni koridori za ishranu i kretanje. Zanimljivo je da se na širem području Cijevne, prema saznanjima lokalnog stanovništva, nalazi više od stotinu pećina i jama. Mnoge od njih još nisu detaljno istražene, pa je moguće da kriju nove podatke o slijepim miševima i drugim vrstama koje koriste podzemna staništa. Upravo ta kombinacija površinskog i podzemnog svijeta doprinosi izuzetnoj biološkoj raznovrsnosti ovog prostora. Njihovo prisustvo pokazuje da je kanjon mnogo više od atraktivnog pejzaža – on je važno utočište divljine i jedan od najvrijednijih prirodnih prostora u Crnoj Gori, čije očuvanje znači očuvanje doma za desetine vrsta koje ovdje i danas pronalaze uslove za opstanak.
Mačija pećina, stanište slijepih miševa, ©Milica Kandić, Parkovi Dinarida
